Instruktor vožnje

Trebali bi znati

Promet na autocesti

  • autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila ne smiju se kretati pješaci, zaprežna vozila, bicikli i životinje, pomoćna pješačka sredstva, kao niti vozila koja ne mogu razviti brzinu kretanja veću od 60 km/h
  • vozač koji se vozilom uključuje u promet na autocesti, dužan je koristiti traku za ubrzavanje 
  • vozač koji se vozilom isključuje iz prometa na autocesti dužan je svojim vozilom pravodobno zauzeti položaj na krajnjoj desnoj prometnoj traci i što prije prijeći u  traku za usporavanje
  • na autocesti vozač ne smije zaustavljati niti parkirati motorno vozilo, osim na površinama izvan kolnika koje su za to posebno uređene i obilježene
  • na autocesti vozač ne smije polukružno okretati vozilo niti se kretati vozilom unatrag, osim na površinama izvan kolnika koje su za to posebno uređene
  • autocestom se vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom ako nije zakrčena vozilima u koloni
  • na autocesti vozač smije mijenjati prometnu traku zbog bržeg kretanja samo prelaženjem vozilom u lijevu prometnu traku
  • na autocesti vozač ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom vožnja), pretjecati zaustavnom trakom, kretati se na način da ne drži potreban razmak, požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih i zvučnih znakova ili na drugi način, niti izvoditi bilo koju drugu radnju kojom ugrožava ili dovodi u opasnost druge sudionike u prometu 

Uz navedeno, podsjećam i na ostale odredbe koje se odnose na kretanje vozila autocestom:

  • na autocesti s tri ili više prometnih traka, namijenjenih za promet vozila u jednom smjeru, vozači teretnih automobila čija je najveća dopuštena masa veća od 3 500 kg i skupova vozila čija duljina premašuje 7 m, smiju koristiti samo dvije prometne trake koje se nalaze uz desni rub kolnika
  • vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu ili iz drugih razloga prisiljen zaustaviti vozilo na kolniku autoceste dužan ga je zaustaviti u traci za zaustavljanje vozila u nuždi i poduzeti potrebne mjere da vozilo što prije ukloni s kolnika
  • na autocestu se ne smije uključiti motorno vozilo koje vuče drugo vozilo, a koje se zbog neispravnosti ili nedostataka pojedinih dijelova ne može samo kretati. Iznimno, vuča vozila dopuštena je autocestom ako je razlog za vuču nastao za vrijeme kretanja vozila po autocesti, ali samo krajnjom desnom prometnom trakom do prve priključne ceste kojom se vučeno vozilo može isključiti iz prometa na autocesti

Nepoštivanjem navedenih odredbi Zakona, vozači čine prometne prekršaje za koje su propisane novčane kazne u rasponu od 300 do 2 tisuće kuna.


Prilikom putovanja poštuju prometna pravila i ograničenja brzine (zakonska, ali i ona ograničenja koja su dana promjenjivom prometnom signalizacijom), ne voze u alkoholiziranom stanju, kreću se krajnjom desnom prometnom trakom, a lijevu koriste samo za pretjecanje, za vožnju ne koriste traku za zaustavljanje vozila u nuždi i sl., kao i da se pridržavaju naredbi policijskih službenika na terenu.

Priprema vozila za put

Kako je priprema prije putovanja nužna za nas ljude, tako je zbog naše sigurnosti potrebna i za naš auto.

Pod uvjetom da smo obavili obavezan servis vozila i uobičajeno se povremeno pozabavili našim ljubimcem na četiri kotača, svakako prije polaska na put posvetimo dio svog vremena nužnoj pripremi vozila pred putovanje. Hoćemo li sami, ili tražiti pomoć majstora kojem vjerujemo ovisi o nama, ali ono što moramo prije putovanja, za sigurnost svih putnika u autu je: 
– provjerite da li u autu imate sav obavezan pribor (trokut, uže, prvu pomoć, rezervne žaruljice, reflektirajući prsluk itd...)
– provjerimo nivo ulja u motoru i nadolijmo ga ako je potrebno ili ga, još bolje  zamjenimo – ljetne, više temperature zraka uzrokuju razrjeđenje ulja i stanjivanje sloja koji podmazuje motor. Ako zamjenite ulje, ili ga bar nadolijete ono će biti gušće i osigurt će adekvatno podmazivanje vitalnih pokretnih dijelova motora.
– provjerimo remenje, kablove i cijevi koji su posebice na udaru za vrijeme izmjena temperatura i iako su skloni dugovječnosti, ipak spadaju u potrošne dijelove (ako se sprememao na duži put, svakako provjerimo). 
– Ukoliko nam je akumulator stariji od tri godine, valja mu testirati izdržljivost, provjerimo jesu li kontakti zahrđali i korodirali te ga, ako ne zadovoljava norme, zamijenimo novim. Akumulatori i nisu toliko skupi, a sigurno su jeftiniji od bilo koje vučne službe. 
– Provjerite i količinu rashladne tekućine. Idealan omjer u toplijim danima je 50:50, odnosno 50 posto antifriza i 50 posto vode. Kompoziciju rashladne tekućine najbolje ćete izmjeriti testerima za antifriz koji su jednostavni za korištenje, nisu skupi i lako ćete ih naći u svakom dućanu s opremom za automobile. 
– Ukoliko dosad nismo promijenili zimske gume, krajnji je čas da to učinimo. Meka komponenta zimskih guma na višim temperaturama postaje još mekša pa se gume još brže troše, a uzrokuju i veću potrošnju goriva. 
– provjerimo tlak u gumama, to je osnovni preduvjet za sigurnu i ekonomičnu vožnju.  Tlak uvijek mjerimo na hladnim gumama, nikako na onima koje su se zagrijale od stajanja na suncu. Veća temperatura zagrijanih guma uzrokovat će širenje zraka u unutrašnjosti što nas može zavarati.
– provjerimo i nadopunimo tekućinu u spremnicima za pranje vjetrobranskih stakala. Ljeti često peremo stakla na autu i brzo se troši tekućina, pa je pametno imati pun spremnik tekućine za pranje vjetrobranskih stakala, a i rezervnu punu bocu u prtljažniku,
– Promjenimo gumice na brisačima ukoliko više ne prijanjaju i ne čiste vjetrobransko staklo na adekvatan način. Za sigurnu vožnju svakako moramo imati neometanu vidljivost.
– Očistite i pravilno usmjerite mlaznice za špricanje stakla, dovoljna je igla, sigurnost vožnje može ovisiti o njima.
– operimo auto izvana i unutrašnjost - priuštimo si čist i uredan auto za putovanje, sigurnije i koncentriranije ćemo upravljati njime. Za zaštitu unutrašnjosti od jake sunčane svjetlosti upotrijebimo sredstva za zaštitu gumenjaka i manjih brodova jer su ona često daleko kvalitetnija od prosječnih sredstava za automobile, a imaju znatno snažniji efekt. 
– napunimo spremnik gorivom (da ne stojite u koloni na benzinskoj zadnji čas pred put, što će vas bar malo iznervirati)
– svakako imajmo sunčane naočale pri ruci (korisno je imati rezervne sunčane naočale uvijek u pretincu)
– obavezno imajmo auto kartu puta kojim ćemo putovati pri ruci, a poželjno bi bilo i preciziniju kartu odredišta i okolice destinacije. 
Pripremimo auto na vrijeme kako bi nam putovanje bilo sigurno i užitak, a ne nepotreban stres u zadnji čas ili tijekom vožnje. Neka nam auto pruži sigurnost i opuštenost na putu, a za to se ipak mi moramo prethodno potruditi.

Najsigurnije je dječju sjedalicu pričvrstiti na sredinu stražnjeg sjedala

U studiji koja je obuhvatila podatke o prometnim nesrećama iz 16 američkih država znanstvenici su otkrili da postoji 43 posto manja vjerojatnost da će djeca mlađa od 3 godine biti ozlijeđena ako je njihova sjedalica pričvršćena na sredini stražnjeg sjedala, a ne iza vozača ili suvozača.

NEW YORK - Postavljanje dječjih sjedalica na sredinu stražnjeg sjedala u automobilu može smanjiti rizik od zadobivanja ozljeda u prometnim nesrećama gotovo za polovicu, pokazala je nova studija.

U studiji koja je obuhvatila podatke o prometnim nesrećama iz 16 američkih država znanstvenici su otkrili da postoji 43 posto manja vjerojatnost da će djeca mlađa od 3 godine biti ozlijeđena ako je njihova sjedalica pričvršćena na sredini stražnjeg sjedala, a ne iza vozača ili suvozača.

Stručnjaci su već preporučili roditeljima da postave autosjedalice na sredinu stražnjeg sjedala, a rezultati studije podupiru taj savjet, rekli su Michael J. Kallan i njegovi kolege sa Sveučilišta u Pennsylvaniji i iz Dječe bolnice u Philadelphiji.

Nažalost, samo 28 posto djece u njihovoj studiji sjedilo je na tom mjestu u vrijeme automobilske nesreće, izvijestili su znanstvenici u stručnom časopisu Pediatrics. Rezultati studije temelje se na podacima iz 4.790 automobilskih nesreća u kojima su sudjelovala djeca u dobi od tri godine i mlađa, a koje su se dogodile između 1998. i 2006. godine. U vrijeme nesreće 41 posto djece bilo je u sjedalici postavljenoj iza suvozača, a 31 posto iz vozača.

Središnji položaj je bio najmanje popularan, ali je on najsigurniji za djecu.

Add Comment

* Required information
5000
Captcha Image

Comments (0)

No comments yet. Be the first!

Izbornik